EKONOMSKI KOMENTAR VELIMIRA ŠONJE:

Usporavanje ili recesija? Najesen počinje igra istine

U prvih pet mjeseci ove godine intenzitet inflacije iznenadio je sve, čak i središnje banke koje su počele zaoštravati monetarnu politiku. Ruska agresija na Ukrajinu i sankcije dodale su nove elemente neizvjesnosti. Prijašnje visoke prognoze gospodarskog rasta počele su se revidirati. Glavna pitanja u ovom trenutku glase: nazire li se visokoj inflaciji kraj, hoće li svjetsko, a napose europsko gospodarstvo samo usporiti ili će upasti u novu recesiju vrlo brzo nakon posljednje recesije 2020., te kako će se to odraziti na hrvatsko gospodarstvo?

Očekivanja gospodarskog rasta za Hrvatsku kretala su se između 4 i 5 % potkraj prošle godine. Nakon eskalacije cijena energenata početkom godine i početka rata u Ukrajini MMF je smanjio prognozu rasta za Hrvatsku na 2,7 %.

Europska komisija više je optimistična s 3,4 %. No te su prognoze nastale prije objavljivanja službenog podatka o kretanju realnog BDP-a u prvom tromjesečju. BDP je premašio očekivanja: bio je 7 % veći nego u prvom tromjesečju prošle godine. I niz drugih država članica EU-a zabilježio je visoke stope rasta. Hrvatskih 7 % za prvi kvartal smješta nas na osmo mjesto u EU-u među državama članicama za koje je Eurostat do sada objavio podatke.

    Izvor: DZS

Najave turističke sezone za sada su vrlo dobre. Osobna potrošnja bilježi solidan porast: realan promet u trgovini na malo rastao je po stopi od 5,7 % u travnju, unatoč inflaciji koja je dostigla 9,6 % i ne posustaje. Cijeli uslužni sektor raste po visokim stopama, osobito ICT i graditeljstvo koji koronarecesiju 2020. nisu ni osjetili. I broj zaposlenih nastavio je rasti zavidnim tempom, između 2 i 3 % na godinu.

Samo prerađivačka industrija baca sjenu sumnje. Njezin je fizički obujam u travnju bio 1,3 % niži nego u travnju prošle godine. Riječ je o utjecajima udara troškova energenata i pucanja globalnih lanaca nabave koji su povrh dotadašnjih poteškoća dodatno pogođeni kineskom politikom zatvaranja zbog širenja zaraze u protekla dva mjeseca. Stoga su Njemačka, Češka i Slovačka jedine države EU-a u kojima zasad vidimo primjetnije znakove usporavanja – u njima je industrija zastupljenija, pa snažnije utječe na ukupna gospodarska kretanja.

Uzimajući u obzir zastupljenost uslužnog sektora i snagu potražnje, za rast u Hrvatskoj nema prevelike zabrinutosti u drugom i trećem tromjesečju 2022. godine. Štoviše, rezultat će vrlo vjerojatno nadmašiti spomenute prognoze MMF-a i Europske komisije. Međutim, igra istine počinje najesen. Nitko ne može predvidjeti kako će rat u Ukrajini i sankcije Rusiji utjecati na cijene energenata kad u Europi počne sezona grijanja. Novi ciklus rasta cijena energije zasigurno bi izazvao sljedeći val globalnih poremećaja, produljio razdoblje visoke inflacije, a vodeće središnje banke bile bi prisiljene agresivnije podići kamatne stope kako bi spriječile pretvaranje inflacije u inertan, puzajući rast cijena koji bi bilo teže zaustaviti. U tom slučaju očekivali bismo značajno usporavanje, a u nekim državama i recesiju krajem ove i početkom sljedeće godine.

Ipak, Hrvatska sada ima nove amortizere koji joj omogućuju lakši i brži prolazak kroz krize. Pri pojavi dosadašnjih kriza, osobito 2009., hrvatsko gospodarstvo bilo je izloženo većem padu i sporijem izlasku iz gliba od velike većine europskih država. Sada bi moglo biti obratno. Značajna europska sredstva – razmjerno najveća u odnosu na BDP u usporedbi s ostalim državama članicama – osiguravaju kontinuitet projekata i sprječavaju značajniji pad investicija. Pristupanje europodručju postavlja granice financijskim kolebanjima i omogućuje financiranje po povoljnijim uvjetima od onih koje bismo imali da zadržimo kunu i dopustimo promjene tečaja. Izvještaji o konvergenciji Europske komisije i Europske središnje banke potvrdili su da Hrvatska ispunjavanja kriterije za pristupanje europodručju i kuna će biti zamijenjena eurom 1. siječnja 2023. Iako će se konačan tečaj konverzije službeno utvrditi u srpnju, tečaj već znamo – to je tečaj koji je dogovoren u trenutku ulaska Hrvatske u europski tečajni mehanizam u srpnju 2020.: 7,5345 kuna za euro. Naravno, i financiranje državnog proračuna bit će olakšano nakon ulaska u europodručje jer će se proširiti broj potencijalnih kupaca hrvatskih državnih obveznica.

 U takvim uvjetima Hrvatska ima kapacitet za uspješan prolazak kroz sljedeću gospodarsku krizu, bez obzira na to hoće li ona nastupiti 2023. ili poslije.

NOVOSTI IZ KENTBANKE:

Priča iza nastanka KentKluba, jedinstvenog mjesta okupljanja klijenata banke

Zagreb ima bogatu povijest susreta i druženja, poslovnih i privatnih, u kavanama, odnosno današnjim kafićima. Od početka dvadesetih godina prošlog stoljeća intelektualci, književnici i poduzetnici redovito su se sastajali u kavanama kako bi razgovarali o aktualnim društvenim i političkim   temama. Jedna od najvažnijih i najpoznatijih kavana bila je na istom uglu kao i poslovnica KentBanke u centru Zagreba. Riječ je o poznatojkavani   Corso, legendarnoj destinaciji koja je već desetljećima zatvorena. Iako se od tada mnogo toga promijenilo, jedno je ostalo isto. Osobnisusret i   danas je neizostavan način poslovne ili privatne interakcije. Upravo na temelju te ideje i na istome mjestu u centru grada smještena je poslovnica KentBanke, u sklopu koje se nalazi i KentKlub, jedinstveno mjesto i jedinstven koncept unutar bankarskog sektora u Hrvatskoj. 

Posebno uređen prostor u poslovnici banke na uglu Ilice i Gundulićeve namijenjen je okupljanju i umrežavanju klijenata banke te razmjeni znanja i  ideja s ciljem njihova rasta i razvoja, osobnog i poslovnog. Kao svojevrsni odgovor na ubrzanu digitalizaciju i automatizaciju bankarskih procesa, s kojima polako nestaje osobni odnos s bankom, ideja vodilja pri osmišljavanju prostora nove poslovnice bio je ambijent koji omogućuje različite interakcije, od brzih transakcija na samom ulazu, prostora osobnih bankara sa zonama privatnosti, suvremenog uredskog prostora do inovacije na regionalnom tržištu – poslovnog kluba koji se nalazi na najvišoj etaži. Organizacijom interijera spojene su suvremene tehnologije i osobni kontakt te su omogućene različite razine zona privatnosti prema potrebama klijenata, a cijeli prostor estetski se temelji na tradiciji zagrebačkih donjogradskih interijera, gradskih kavana i poslovnih klubova te prepoznatljivih ali suptilnih elemenata turskog dizajna. Većina iskorištene opreme suvremeni je namještaj domaćih proizvođača i dizajnera isprepleten s unikatno dizajniranim i proizvedenim elementima te pokojim međunarodnim klasikom. Vjerojatno je najveća inovacija na bankarskom tržištu upravo KentKlub, otvoren za klijente banke koji žele u sofisticiranom, neformalnom i ugodnom ambijentu provesti vrijeme, razgovarati o poslovnim ili financijskim temama, steći nova znanja na stručnim predavanjima ili se jednostavno opustiti na kraju radnog dana.

Spajanje zagrebačkog i turskog načina njegovanja poslovnih odnosa rezultiralo je konceptom koji potiče bankarstvo licem u lice i donosi ljudsku notu hladnom, birokratskom bankarskom sustavu. Ponudom financija po mjeri svakog klijenta i podrškom njegovu osobnom i profesionalnom razvoju KentBanka širi krug uspješnih ljudi stvarajući korist za njih, ali i one koji ih okružuju.

KENTBANK PREDSTAVLJA:

Upoznajte Joška Kovača, poznatoga zagrebačkog ugostitelja

U svojih je 20 godina poduzetničkog iskustva Joško Kovač (49) svašta prošao. Sad, kad o tome govori, s osmijehom se prisjeća mladog, ambicioznog ekonomista koji se odlučio okušati u ugostiteljstvu. Prvi bar otvorio je s prijateljem u Kaptol centru, a dani su mu izgledali tako da je od 8 do 16 radio u poslovnici velike banke, nakon čega bi cijelu večer i noć vodio uspješan kafić.  

Sa svoja 34 zaposlenika Joško Kovač ulazi u skupinu malih poduzetnika, a njegova tvrtka Dinaten bavi se ugostiteljstvom i graditeljstvom. Široj je javnosti poznatiji kao vlasnik Mime'sa, zagrebačkog restorana na dvjema lokacijama.

 1.     Kod mnogih se malih poduzetnika financijama obično bavi vlasnik. Je li to slučaj i kod vas?

Naravno. Kao što je to obično slučaj na počecima, vlasnik je sve, i tajnica i direktor i nabava i računovodstvo. Pametno planiranje bitan je segment poslovanja, pavi kao vlasnik morate delegirati poslove jer vaše vrijeme tijekom rasta tvrtke postaje dragocjeno na drugim poljima razvoja i jednostavno, uz zapošljavanje kuharai konobara, morate zaposliti i pomoćne službe koje poslovanje čine poslovanje preciznijim. Ja sam u fazi prenošenja određenih poslova vezanih uz financije nadvije osobe od povjerenja, asistentici i knjigovođi, te na taj način ostajem fokusiran na stvari koje su bitne za razvoj i naše planove.

 2.    Koji biste savjet dali poduzetnicima početnicima o izradi financijskog plana?

Financijski plan ovisi o djelatnosti u koju ulazite. Svaka djelatnost donosi svoja pravila i izazove. Konkretno, u ugostiteljstvu je važno u planove ubaciti vrijeme pokretanja, stabilizacije iafirmacije pojedinog projekta, koje se naravno vrjednuje u novcu, pa se kao takva stavka i može ubaciti u financijski plan pokretanja biznisa. Ostale su stavke slične kao i za klasičnestartup-ove. Moram naglasiti da su vremena jako izazovna jer cijene nisu stabilne, pa se danas u poslovnom odnosno financijskom planu i taj aspekt mora uzeti u obzir. Drugim riječima,pokretanje biznisa uz precizan financijski plan nužan je preduvjet za uspješno poslovanje.

 3.   Kako danas radite financijske planove i koliko često?

Kod nas se planovi rade na mjesečnoj bazi jer smo podložni raznim utjecajima: od školskih praznika do godišnjih odmora, od lošeg vremena do državnih blagdana. S tim je u vezi i planiranjekretanja nabave i zapošljavanja, a i raspored rada snažno utječe na naš financijski plan poslovanja. Što tvrtka duže posluje i preciznije evidentira poslovne događaje u prethodnomposlovnom razdoblju, financijski planovi na mjesečnoj i godišnjoj razini mogu se lakše izrađivati.

 4.    Ima li nekih financijskih troškova koje niste planirali i koji su vas iznenadili? 

U biti nema iznenađenja, osim što me parafiskalni državni nameti iznenade svaki put ispočetka…

 5.    Koji je vaš stav o radu od kuće ili iz ureda? Kupiti prostor ili ga unajmiti?

Više volim interakciju sa svojim djelatnicima, pa sam skloniji najmu i uredskom prostoru u kojemu smo svi zajedno nego radu od kuće. Ja sam staromodan, pa mi je osobna komunikacija jakobitna. To se naravno odnosi na ured i upravu društva. Kako je kod mene riječ o ugostiteljstvu i građevini, onaj tko patentira rad od kuće u tim djelatnostima, taj će se i obogatiti! 😊

 6.    Pogreške iz kojih ste najviše naučili i što biste savjetovali drugima?

Ljudski je griješiti, i svakako se sa pogreškama suočavamo na tjednoj razini. Bitno je ne klonuti i pogrešku popraviti. U svakom su slučaju financijske pogreške vezane uz pogrešno ulaganje upokretanje pojedinog segmenta poslovanja. Odluke se moraju donositi, pa samim tim i odluke koje su vezane uz financije, ali najvažnije je da se uzme dovoljno vremena za promišljanje opojedinim financijskim odlukama, a pogreške svedu na minimum.

 7.     Je li moguće razdvojiti poslovne i privatne financije malim i srednjim poduzetnicima? Koji je vaš stav?

Kod malih poduzetnika teško, pogotovo u Hrvatskoj koja je jako mala zemlja. Inicijalno pokretanje privatnog posla vezano je uz lik i djelo vlasnika, pa samim tim i dobrobiti koje zaslužitesvojim imenom i prezimenom u konačnici imaju težinu jer ste osobno i privatno financijski involvirani u svaki segment poslovanja vaše tvrtke. Ja još nisam spoznao kako to napraviti nanajbolji način…

 8.    Ulažete li i dalje svoj novac u tvrtku?

Uvijek, stalno i nikad neću prestati.

9.    Što biste rekli drugima, koliko je kapitala potrebno za pokretanje kompanije?

Ako se odlučite biti privatnik, obavezno prije svega pronađite dobru poslovnu banku koja razumije vaše potrebe. Tada vam je inicijalni kapital manje bitan jer će ozbiljna banka, kojaprepozna vaš potencijal, stati iza vaših vizija i planova.  Ja sam imao tu sreću.

SAVJET STRUČNJAKA:

Član Uprave KentBanke Damir Brkić savjetuje kako prezentirati poduzetničku ideju banci

U ovom broju dat ćemo vam nekoliko korisnih savjeta kako razumno pripremiti zahtjev za kredit, tako da bude obrazložen i prihvaćen u odjelu rizika banke (ili barem razumno odbijen).Dobro osmišljen i testiran poduzetnički pothvat podrazumijeva razumno predviđanje potencijalnih rizika inicijative te na koji način i kojim sredstvima će rizici biti umanjeni. Vrlo je često velik broj prezentacija poduzetničkih inicijativa završio odgovaranjem od kredita zbog nedovoljno promišljene ideje u slučaju dugoročnog kredita ili jednostavno nepostojanja potrebe za kratkoročnim kreditom.

Naime, često se događalo da, ako se bolje planiraju plaćanja dobavljačima te naplaćivanja potraživanja i potreba za zalihama (novčani jaz), kredit nije ni potreban  ili barem nije nužan u traženom iznosu. Naravno, planiranje novčanog ciklusa u našim uvjetima nije jednostavno, ali je potrebno ako želimo upravljati svojom poduzetničkom inicijativom na optimalan način. Iako zvuči neobično, poduzetnicima je ponekad teže mijenjati vlastite uhodane interne procese kako bi poboljšali vlastitu likvidnost nego tražiti kredit kod banke. No kada se ipak odlučite za podizanje kredita u banci, postavlja se pitanje: kako prezentirati svoju ideju kako bi ishod na kraju bio pozitivan?  

Već i ptice na grani znaju kako uspjeh ovisi o prezentaciji onoga što predstavljate. Neki kažu da čak i do 70 % uspjeha ovisi o prezentaciji. Naravno, nije bitno samo   kako prezentirate nego i što prezentirate. U nastavku pročitajte nekoliko konkretnih savjeta klijentima banaka iz perspektive viđenja klijenta „s druge strane stola“:

1. Prije sastanka prođite očekivani tok sastanka u glavi. Kao što vrhunski skijaš prolazi stazu prije samog starta utrke,
2. Budite jezgroviti pri obrazlaganju onoga što radite i što trebate od banke. To zahtijeva dobro promišljen nastup. Pokazalo se u praksi koliko je to relativno teško postići jer na maloprostora  ili u malo vremena morate iznijeti brojne podatke, što je u suprotnosti s percepcijom klijenata da banke traže puno podataka. Manje je više.
3. Pokažite svoje kompetencije (znanja, vještine i stavove). Optimalno je to potvrditi određenim primjerom iz prakse pa će bankaru na sastanku biti jasnije što i kako radite. Pokažite kako niste zalutali u posao o kojem govorite.
4. Predvidite pitanja koja bi vam banka mogla postaviti i imajte spremne odgovore. Često se događa da na neka, pa čak i ključna pitanja, klijent nije imao zadovoljavajući odgovor. Naime, odgovor u stilu „to ćemo već nekako riješiti“ nije zadovoljavajući jer bankar nema cjelovit način razumijevanja problema koji morate riješiti uz pomoć banke.
5. Ako niste jedini zaposleni, povedite kolegice ili kolege zadužene za aktivnost u tvrtki koja je važna za odnos s bankom. Pustite te osobe da aktivno komuniciraju s bankarom. Time  ćetepokazati da ste se okružili kvalitetnim ljudima i zadobiti povjerenje.
6. Ako ste već iskoristili kredit u banci, nemojte objašnjavati banci kako ste platili sve kamate i otplatili svu glavnicu kredita. Naime, to se podrazumijeva. Istaknite dosadašnji poslovni odnos,  ali naglasak stavite na kvalitetu tog odnosa: je li vam banka pomogla da povećate prihod, smanjite trošak, održite likvidnost ili izbjegnete neku situaciju koja je mogla značiti kraj vašoj    poslovnoj aktivnosti.
7. Dopustite i banci drukčije viđenje posla kojim se bavite od vas. Iskoristite to i naučite nešto od banke, pitajte što rade tvrtke u vašoj djelatnosti i tražite savjet.
8. Ako imate neki problem, jasno ga iznesite. Nemojte bježati od razgovora o negativnim stranama poslovne aktivnosti ili svojim pogreškama. Prezentacija u kojoj je sve idealno izgleda  sumnjivo jer to nije stvaran život. Predložite rješenje i pokažite što ste iz tog problema naučili te kako biste mu pristupili. To ukazuje na vašu spremnost da učite i na vašu otpornost na  vanjske udarce.
9. Dođite uredno i pristojno odjeveni jer je to još jedan način na koji ostavljate dojam o sebi.

DOBRA PRILIKA:

LIOQA Resort – novi način življenja i ulaganja za pojedinačne investitore koji traže ekskluzivnost, potpunu privatnost i sigurnost

U proteklom su desetljeću inozemni ulagači uložili više od 33 milijarde eura izravno i neizravno u Hrvatsku, što dokazuje kako je naša zemlja jedna od najtraženijih europskih investicijskih destinacija u turističkom, financijskom i energetskom sektoru. Hrvatsko tržište nekretnina cvjeta, a potražnja je u turizmu sve veća za premium proizvodima i uslugama. Ovakav trend rasta i razvoja te profiliranje naše turističke ponude prema sve snažnijem premium segmentu privlači brojne investitore. Jedan je od njih i SITNO HOLDING Real Estate (SHRE), europska razvojna tvrtka s gotovo 20 godina iskustva u sjeveroistočnoj Europi. Tvrtka je na hrvatskom tržištu od 2015. godine, a trenutačno razvija projekte u zadarskoj regiji, s fokusom na otok Ugljan.

LIOQA je privatni 5* butik resort na južnoj obali otoka Ugljana koji se sastoji od 21 luksuzne vile s lokacijama uz plažu i privatnom marinom. Svaka vila nudi prekrasan panoramski pogled na more, infinity bazen, vrhunski dizajnirani interijer s KNX sustavom upravljanja i opciju za kućni spa ili kino. LIOQA nudi svim vlasnicima vila i njihovim gostima ekskluzivan klub na plaži, restoran s terasom, bar, zajednički bazen i prostor za rekreaciju na otvorenom. Operater resorta brine se da vila ili brod budu uvijek spremni, a oni koji se odluče za opciju iznajmljivanja u turističke svrhe mogu ostvariti dodatni prihod kada se vilom ne koriste za osobne potrebe.

Kupnjom vile u LIOQA Resortu klijenti KentBanke dobivaju besplatan vez u privatnoj marini resorta. Vez trenutačno vrijedi 100.000,00 eura, a ponuda se odnosi samo na ugovore potpisane u srpnju ove godine.

Za više informacija o LIOQA Resortu posjetite www.lioqa.com, a za dodatne informacije o toj jedinstvenoj investicijskoj prilici za klijente KentBanke kontaktirajte:

Marija Magdalena Vlahović

Colliers

info@lioqa.com

091 389 2092.